+381 (11) 346 77 44 ordinacija@drdjordjevicginekologija.rs Radnim danima od 09:00 do 20:00 // Subotom od 09:00 do 15:00

Ginekologija

Na prvi ginekološki pregled svaka devojka bi trebala da ode posle prvog seksualnog iskustva ili najkasnije do 21. godine.

Ginekološki pregled se sastoji iz pregleda pod spekulumom i bimanualnog pregleda, Tokom ove vrste pregleda lekar obraća pažnju na spoljašnje i unutrašnje reproduktivne organe (vulva, vagina, grlić materice, matericu, jajovode i jajnike).

Prilikom pregleda pod spekulumom, posmatramo  da li postoje određene promene na spoljašnjim ili unatrašnjim polnim organima i možemo  uraditi i kolposkopski pregled, uzeti briseve za testove kao što su Papanikolau test, bakteriološke analize, virusološke analize i analize na prisustvo gljivica.

Koliko često su potrebni pregledi?
Nakon prvog pregleda, lekar će reći koliko često treba da posećujete ginekologa, a to zavisi od Vašeg zdravstvenog stanja i porodične anamneze. Jednom do dva puta godišnje je optimalno vreme za ginekološki pregled ako je pacijentkinja potpuno ginekološki zdrava.

Priprema za ginekološki pregled
Postoji nekoliko koraka koji će Vam pomoći da se pripremite za pregled:

- Ginekološki pregled zakažite za dan kada nemate menstruaciju, osim ukoliko nemate problem upravo kada imate krvarenje pa lekar želi da ima uvid u tačno stanje;
- Nemojte da imate vaginalni odnos ili da stavljate vaginalete jedan dan pre pregleda;
- Nemojte pri tuširanju koristiti proizvode za kozmetiku vagine, jer mogu zamaskirati određena stanja;
- Napravite spisak pitanja koja želite da postavite svom lekaru;
- Ukoliko ćete se osećati prijatnije, pregledu može prisustvovati neka osoba u koju imate poverenja.

PAPA test

je screening metoda kojom se stapićem  i četkicom skidaju ćelije sa površine grlića materice i iz cervikalnog kanala da bi se posmatrale pod miroskopom. PAPA test se uvek radi u kombinaciji sa kolposkopijom jer je tačnost dijagnostike kombinovanjem ove dve metode 98%, dok je tacnost samo citološkog pregleda 79% a kolposkopskog 87%.

Kolposkopija

Podrazumeva pregled grlića materice, vagine i spoljašnjih genitalija pod uveličanjem od 10-60 puta. Na ovaj način mnogo precijznije sagledavamo promene na genitalnim organima žene i donosimo odluku o daljem postupku koji može biti samo praćenje datih promene ili  zahteva proveru tkiva  biopsijom.

Kolposkopija se izvodi pre bimanuelnog ginekološkog pregleda. Najpre se kolposkopski pregledaju spoljašnji genitalni organi, a zatim se aplikuje spekulum da bi se kolposkopski pregledali vagina i grlić materice. Premazivanjem grlića 3% sirćetnom kiselinom, otklanja se višak sluzi, epitel grlića bubri a promene na njemu postaju vidljivije. Po završenom pregledu grlića sirćetnom kiselinom, grlić se premazuje Lugolovim rastvorom.(rastvor joda). Zdrave ćelije pločasto slojevitog epitela sadrže glikogen koji vezije jod pa kažemo da je epitel jod pozitivan (grlić dobija tamno braon boju), a ćelije cilindričnog i displazičnog epitela, kao i maligne ćelije, ne sadrže glikogen i jod su negativne. Ovo premazivanje grlića jodnim rastvorom zove se Schillerova proba.

Kolposkopski pregled se radi na istom stolu i u istom položaju kao obični ginekološki pregled, obavlja se nakon prestanka menstruacijskog krvarenja, ili sredinom ciklusa. Pregled nije bolan, a nelagodan je kao i svaki ginekološki pregled s uzimanjem Papa-testa.
Kolposkopija traje oko 5-10 minuta i ne radi se pod anestezijom. Ukoliko postoje kolposkopski sumnjive slike uzima se komadić tkiva za analizu (biopsija) i tada se može dati kratkotrajna lokalna anestezija u sam vrat maternice.

Kolposkopski pregled uz uzimanje Papa brisa potrebno je raditi jednom godišnje, pod uslovom da je prethodna kontrola bila u granicama normale.

Prvi ovakav pregled treba uraditi najkasnije 3 godine posle prvog seksualnog odnosa, ali ne kasnije od 21. god. života.

Cilj kolposkopije:
- rano otkrivanje sumnjivih promena na površini grlića materice, koje mogu vremenom ako se ne leče da prerastu u karcinom grlića materice.
- tačna procena mesta i stepena sumnjivih (prekanceroznih) promena (L-SIL, H-SIL)
- mogućnost prepoznavanja promena povezanih sa HPV virusom (humani papiloma virus) koji se smatra najvažnijim faktorom za nastanak raka vrata materice.
- prepoznavanje već postojećeg karcinoma grlića materice u početnim ili uznapredovalim stadijumima.

Kolposkopski nalazi

Sve kolposkopske slike možemo da podelimo na:
• normalan kolposkopski nalaz: skvamozan epitel, cilindričan epitel (ektopija) i transformaciona zona
• abnormalan kolposkopski nalaz: leukoplakija, mozaik, punktacija, AW polja, jod negativna polja, atipična vakularizacija
• kolposkopski suspektan invazivni karcinom
• nezadovoljavajući kolposkopski nalaz: skvamokolumnarna granica se ne vidi, teška inflamacija ili teška atrofija
• raznovrsni kolposkopski nalaz: infalamacija, atrofija, ulceracije, kondilomi...

HPV tipizaciju

služi za utvrđivanje prisustva Humanih papiloma virusa ( prouzrokovača kondiloma ) koji se smatraju uzročnikom karcinoma grlića materice u 95% slučajeva. Zato se danas za karcinom grlića materice može reci da je to u neku ruku i seksualno prenosiva bolest.

Folikulometrija

Indikacije za folikulometriju

  • Praćenje ovulacije u tretmanu steriliteta
  • Praćenje ovulacije u cilju bržeg začeća
  • U priprema za inseminaciju (AIH) ili vantelesnu oplodnju (IVF)

Folikulometrija podrazumeva seriju transvaginalnih ultrazvučnih pregleda kojima se prati rast folikula na jajnicima. Ultrazvukom se može najpreciznije odrediti kada folikul dostiže svoju punu zrelost i kada dolazi do njegove rupture odnosno ovulacije i oslobađanja zrele jajne ćelije. Ultrazvučni pregledi omogućavaju vizualizaciju rastućeg folikula, koji se može videti kao crni rastući balončić na monitoru.
Drugi podjednako važan parameter koji merimo u toku folikulometrije je i debljina sluzokoze materice - endometrijuma. Folikul koji sazreva produkuje visoku koncentraciju estradiola koji dovodi do zadebljanja endometrijuma odnosno njegove pripreme za usađivanje buduće oplođene jajne ćelije. Smatra se da je endometrijum debljine od 10 mm spreman za implantaciju.
Dok se mali folikuli od 0.4 do 0.6cm u prečniku obično mogu videti na oba ovarijuma na početkiu ciklusa, folikul na jednom ovarijumu postaje dominantan počev od 10. dana, odnosno izdvaja se po svojoj veličini koja dostiže približno 1cm. Dominantan folikul nastavlja da sazreva pod uticajem hormona gonadotropina FSH i LH. Taj folikul raste gotovo linearno, 2-3mm dnevno u narednih 4-5 dana I dostiže svoju punu veličinu od 18 do 24mm pre same ovulacije. Istraživanja su pokazala dobru korelaciju između veličine folikula i nivoa estadiola.
Ultrazvučno praćenje folikula počinje od 8. dana menstrualnog ciklusa. Praćenje se nastavlja svakog drugog dana do identifikovanja ovulacije odnosno dostizanja pune veličine folikula u sredini ciklusa. Na kraju imamo još jedan ultrazvučni pregled gde se folikul više ne vizualizuje, ako je doslo do njegove rupture odnosno ovulacije .Ovulacija se ne očekuje sve dok folikul ne dostigne veličinu od minimum 18 mm.
Jednom kada dođe do ovulacije, mogu se videti različite promene na ultrazvuku

  • Kompletno iscezavanja cisticne strukture na jajnicima
  • Pucanje cisticne strukture sa smanjenjem u prečniku
  • Cistična masa sa ehom (korpus hemoragicum)
  • Prisustvo folikularne tečnosti u cul de sac-u.

U suprotnom ako nije doslo do ovulacije folikul vidimo i dva dana nakon dostizanja njegove pune veličine i on tada prelazi u perzistentni folikul.
Ponekad se na ultrazvuku može videti kumulus ooforus neposredno pre ovulacije. On se prikazuje kao periferna okrugla masa pripojena za zid folikula. Kada se vidi kumulus, to je dokaz i siguran znak da je folikul sazreo. Vizualizacija kumulusa je indikator zrele jajne ćelije i uspešne fertilizacije. Ukoliko folikul ne sadrži kumulus vrlo je mala verovatnoca da sadrži zrelu jajnu ćeliju sa kojom se može postići fertilizacija.
Serijski ultrazvučni pregledi ne pokazuju samo normalan razvoj folikula. Oni pokazuju takođe i izostanak maturacije folikula, kao i usporen rast folikula.

Otkrivanje i lečenje polno prenosivih bolesti

Hlamidija, Mikoplazma, Ureaplazma

Mikrobiološke analize (vaginalni i cervikalni bris)

Aplikacija spirale